Draft:Crkva svete Margarete Margečan

Crkva Svete Margarete Margečan

Crkva Svete Margarete nalazi se u župi Svete Margarete Margečan, u Varaždinskoj biskupiji.

Prvi spomen crkve

U arhivskim vrelima župna crkva Svete Margarete prvi put je spomenuta 1431. godine. Bilo je to tek usputno spominjanje, ali sasvim dovoljno za saznanje da je te godine na ovom mjestu stajala crkva. Zagrebački je kaptol, naime, u toj ispravi od 6. lipnja 1431. izvjestio bana Hermana Celjskog da je, prema banovoj zapovijedi, utvrdio međe posjeda Gotalovec Jakoba Gotala. Obilazeći redom međe ovog prostranog posjeda kaptolski izaslanik kanonik magister Antun Karduš iz Olimja i banov povjerenik Benedikt Komorski (Bedeković) ustvrdili su kako su "prešavši vrh Huma i spustivši se u Lipno korito naišli na stazu koja vodi od Gotalovca prema crkvi Svete Margarete pod tvrđavom Bela". Međutim, sasvim je vjerojatno da je crkva Svete Margarete starija od ove 1431. godine. Koliko? To ne znamo.

Današnji izgled

Crkva je mnogo puta kroz povijest obnavljana i preuređivana. Današnji izgled zadobila je u 19. i 20. stoljeću.

• Novi zvonik. "Na Margetinje 1880. godine položen bi svečanim načinom u 11 sati prije podneva temeljni kamen novom tornju. U izdubinu temeljnog kamena položena bi potpisana uspomenica sljedećeg sadržaja: Za vladanja Njegova Veličanstva Franje Josipa I. cara austrijskoga, slavenskoga, hrvatskoga itd. itd., za vladanja Svetog Oca pape Lava trinaestoga, za banovanja preuzvišenoga gospodina Ladislava grofa Pejačevića Virovitičkoga, za biskupovanja uzoritoga gospodina stožernika i nadbiskupa zagrebačkog Josipa Mihalovića, za županovanja velikog župana i kraljevskog dvorskoga savjetnika presvietloga gospodina Ognjeslava Utješinovića Ostrožinskoga, za pokroviteljstva pokrovitelja župe: preuzvišenoga gospodina Metela baruna Ožegovića Bielskoga i Barlabaševačkog Njegova Veličanstva tajnoga i državnoga savjetnika, presvietloga gospodina grofa Schlippenbacha, veleposjednika, Imbre plem. Josipovića, Vjekoslava plem. Mattačića i gospodje Ane Formacher, vlastelina, za župnikovanja Milana Kučenjaka, podarhiđakona kotara Gornjovaraždinskoga i župnika podbielskoga, za općinskoga načelnika Šandora plem. Barabaša, za crkvenih starješina Petra Črnjaka i Pavla Grđana, pokle bi porušen stari ruševni toranj, stojeći u sredini crkve od zapadne strane, stavljen je temeljni kamen novom tornju župne crkve sv. Margarete djevice i mučenice, kojemu je nacrt izradio kraljevski županijski inžinir gospodin Dragutin Kovačević, a troškove namirila gospoda pokrovitelji sa crkvami župe podbielske, brojeće te godine 3380 krštenih duša, dana trinaestoga srpnja, godine po Kristovu narođenju tisuću osamsto i osamdesete, u prisutnosti gospode pokrovitelja i izaslanika kraljevske podžupanije varaždinske, u nazočnosti obćinskog poglavarstva, mnogih svećenika i množine župljana podbielskih." U tornju se danas nalazi 5 zvona.

• Novi oltari. "Sadašnji oltari u župnoj crkvi - glavni i dva pobočna - podignuti su godine 1884. O njihovom nastanku zapisao je župnik Kučenjak, tada već župnik ivanečki, u spomenicu ovo: Dne 14. srpnja (1884.) počeše se raditi novi oltari u župnoj crkvi i prodikaonica. Sva tri oltara budu načinjena od hrastovog, črešnjevog i kruškovog drva. Drvo za oltare pokloniše župljani, a nješto je poklonio preuzvišeni gospodin barun Metel Ožegović. (...) Oltare i propoviedaonicu načinio je stolar Ivan Peruzzi po nacrtu Hermana Bolléa, ingeniera kod stolne crkve u Zagrebu." Prethodno spomenuti oltari načinjeni su u historističkom stilu. Prebojeni su 1964. godine.

• Slikanje crkve. Župnik Čvek dao je 1902. maljati i osikati župnu crkvu te urediti pod. Oslikavanje je bilo povjereno Anti Talatinu, slikaru s otoka Cresa. Pod je popločen keramičkim pločicama iz bedekovčanske Zagorke koje se i dan danas nalaze na podu župne crkve. Nažalost, u župnoj spomenici ne postoji zapis kako su oslici Ante Talatina na zidovima crkve izgledali jer je župnik napisao samo kako je narod bio veoma zadovoljan izgledom crkve govoreći da "takve više nigdje ne ima", a danas ne možemo to s lakoćom saznati budući da je crkva ponovo oličena 1964., 1975. i 1998. godine. 1975. crkva je prebojena u kombinaciji žute i bijele boje. Na poslijetku, današnje zidne slikarije načinila je Snježana Inkret, akademska slikarica iz Biškupca godine 1998.

Orgulje

Pogled na sviraonik koji se nalazi na ogradi kora

Registri

Današnje orgulje margečanske crkve datiraju iz 1913. godine i djelo su poznatog slovenskog orguljara Josipa Brandla iz Maribora te se ove orgulje vode kao njegovo 105. djelo. Kako su izgledale orgulje prije današnjih, ne znamo. Znamo jedino iz Kanonskih vizitacija da su prije 1884. na koru stajale orgulje od 4 registra. Budući da su te orgulje dotrajale, u listopadu 1884. župnik Ivanuš prihvaća se nabave novih orgulja. Prvi pokušaj je bila nabava orgulja od varaždinskog orguljara Josipa Petera, ali budući da su te orgulje bile pune nedostataka i u stvari nedovršene, izbačene su iz crkve 1886. Drugi pokušaj je bio nabava orgulja od Brandla, koji se pokazao veoma pouzdanim jer je između 1895. i 1933. podigao 25 orgulja na području Zagrebačke nadbiskupije. Orgulje imaju trodjelan ormar sa 8-stopnom fasadom. Izvorno su bile bež boje, ali su prebojene 1964. u tonove zelene boje. Pneumatske su trakture (vrlo popularan izbor u to vrijeme zbog manje cijene), u romantičnom su stilu i imaju 7 registara: Subbas 16' na pedalu te Principal 8', Gamba 8', Gedeckt 8', Salicional 8', Traversflöte 4' i Doublette 2 2/3'. Također imaju 3 spojnice: Pedalkoppel, Superoktavkoppel i Suboktavkoppel te 1 slobodnu i 2 gotove kombinacije: MF i FF. Raspon manuala je C-f3, a pedala C-d1. Orgulje su kroz stotinjak godina bile više puta popravljane. Danas su u svirljivom stanju, no potrebna im je ugodba i popravak pedalne klavijature. Također su blago vandalizirane: na kućištu se nalazi nekoliko izrezbarenih potpisa (vjerojatno djece) zbog nedostatka nadzora nad crkvom u proteklom stoljeću.

Izvori

Knjiga "Župa Margečan", vlč. Alojzije Pakrac